Ništa novo pod suncem ili o kreativnosti i inovacijama…

Ništa novo pod suncem ili o kreativnosti i inovacijama…

reativnost kao privilegija talentiranih, kreativnost kao bliska sestra inteligenciji, kreativnost kao preduvjet razvoja i noviteta ili kreativnost kao imperativ uspjeha kompanije?

Što je od ovoga istina: sve, ponešto, ništa? Kreativci bi rekli: koga briga, haj’mo od toga napraviti strip ili kolač. Inovatori bi rekli, i prodati ga na američkom (bliskoistočnom, dalekoistočnom) tržištu!

Ono što (manje kreativni) psiholozi kažu jest da je kreativnost sposobnost da stvaramo nove i korisne ideje. Neki slobodniji smatraju da je kreativnost dio osobnog izraza: načina kako se uključujemo u svijet, kako učimo te kako manipuliramo unutarnjim i vanjskim informacijama u rješavanju problema. Ono što je uvijek (izvana) uočljivije jest rezultat kreativnosti: lako prepoznajemo nekoga kreativnog prema onome što je napravio, teže razumijemo proces kako je do tog rezultata došlo. Može biti da zato neke ljude karakteriziramo kreativnima, druge posve lišavamo te karakteristike. Istina je vjerojatno negdje u sredini- svi možemo biti kreativni ako se kreativnost ogleda u najrazličitijim ljudskim djelatnostima i ponašanjima. Kreativnost zaista nije rezervirana samo za umjetnike.

Isto su prepoznale kompanije diljem svijeta koje sve češće u zahtjeve radnog mjesta navode kreativnost i sposobnost pridonošenju korporativnim ciljevima s dodanom vrijednosti- ono nešto što će uslugu, proizvod ili tim staviti u barem malu prednost na svirepom tržištu. Smatra se da su globalizacija, rapidni tehnološki razvoj, financijska kriza i promjene u zahtjevima potrošača uvjetovali da razvoj novih rješenja postane imperativ- odgovor na neprestane i neizbježne promjene. Drugi pak smatraju da kreativnost kao organizacijska vrijednost nije ništa više od neupitnog razvoja proizvoda kao krucijalne kompanijske aktivnosti. Od zaposlenika se očekuje da pokažu pomak u razmišljanju u odnosu na standardni, uobičajeni koji vlada u zadanom trenutku u zadanom području.

Zapravo, ono što se očekuje jest da se na temelju kreativnih, novih ideja dolazi do onih inovativnih. Kreativno i inovativno je značajno različito u poslovnom smislu: inovacija je plod ili implementacija novih ideja; ona je namjerna, primjenjiva, važna i korisna za pojedinca, grupu i/ili kompaniju.

Kreativnost je, možemo reći, sirovina, a inovativnost proizvod sposobnosti da ljudi u svojim poslovnim i drugim okruženjima stvaraju nove stvari, procese, iskustva koji doprinose pojedincu ili nekoj zajednici.

Ono što je najvažnije jest da, bez obzira na moguće individualne razlike, istima se može upravljati, kako na osobnoj razini tako i kao vođa tima ili poduzeća.

Okidači kapaciteta za inovativnost kod pojedinaca i grupa

Istraživanja sustavno pokazuju tri najjača prediktora inovativnog ponašanja kod pojedinaca tj. zaposlenika. Pogledajmo koji su:

1. Karakteristike posla: ako zaposlenik osjeća autonomiju na radnom mjestu, doživljava da je njegov posao složen te da se od njega očekuju (i) novi, različiti načini obavljanja zadataka i rješavanja problema, značajno se povećava vjerojatnost da će se zaposlenik pokazati vlastitu inovativnost. Jednostavni i jednoobrazni zadaci u prekomjernoj ovisnosti o superviziji ne potiču ljude na nove načine razmišljanja i ponašanja;
2. Unutarnja (intrinzična) motivacija: ako zaposlenik osjeća unutarnju povezanost s poslom koji obavlja, ako mu je važan i vrijedan u odnosu na njegove unutarnje vrijednosne okvire i stavove pokazat će veću motivaciju da se ponaša inovativno. Samo vanjska motivacija, poput novčane naknade, ne okida motivaciju za inovativna ponašanja toliko snažno;
3. Radni kontekst: organizacijska klima koja potiče i podržava inovativnost kao organizacijsku vrijednost te leadership koji podržava i osigurava resurse potrebne za inovativnost potiču zaposlenike da se ponašaju inovativno. Okolina koja ne cijeni i ne vrednuje izlaženje iz okvira (out of the box ponašanje) uglavnom neće potaknuti ljude da generiraju nove ideje, a još manje da iste pokušaju implementirati.

Međutim, možda i važnije, istraživanja su otkrila koji faktori djeluju na timsku inovativnost s obzirom da su timovi u današnjoj industriji postale osnovne radne jedinice za najveće polje djelatnosti (posebno u D&R odjelima). Ovo su faktori koje su istraživači pronašli koji direktno utječu na inovativnost tima:

1. Unutarnje karakteristike tima (input): timovi koji imaju intenzivnu vanjsku i unutarnju komunikaciju, kohezivni su, imaju podršku leadershipa te snažnu viziju, razrađene ciljeve i orijentaciju ka zadatku pokazuju visoku razinu inovativnosti. Predanost postavljenom (samostalnom) timskom cilju najsnažniji je prediktor implementacije novih ideja;
2. Timski procesi: različitost poslova koji članovi tima obavljaju može pojačati inovativnost ukupnog tima (slični poslovi istu smanjuju).

Na organizacijskoj je razini pronađeno da velike, necentralizirane kompanije s velikim brojem specijalista te funkcija, menadžerskom spremnosti na promjene, jakim tehničkim znanjima te dobrim komunikacijskim mrežama (vanjskim i unutarnjim) su one koje će vjerojatno biti uspješne u inovacijama.
Ovaj model od više razina upravljanja inovacijama može pomoći menadžerima barem kao check lista resursa potrebnih za razvoj inovativnosti u organizaciji.

Demistifikacija kreativnog uma

ako dobiti zadatak da na svom radnom mjestu budemo kreativni i inovativni zvuči i zaista jest zahtjevno, kreativnost i inovativnost je potrebno i malo demistificirati. Prema definiciji, biti inovativan znači:

1. moći primijeniti svoje ideje na neke proizvode ili procese,
2. učiniti to s namjerom (ne slučajno),
3. našu će kreaciju ili inovaciju netko moći koristiti (uključujući i nas same) te
4. da je ista relativno nova.

Ovo posljednje želim posebno naglasiti jer su prva tri kriterija zapravo kriteriji bilo kojeg poslovnog ponašanja koje je smisleno i profitabilno. Važno je znati da ono što je isprobano i korišteno u drugoj organizaciji, može biti inovativno za vaš posao ili vašu kompaniju. Kontekstualna i relativna važnost i novost je ono što čini razliku. Također, inovacije nisu samo revolucionarni novi smart uređaji, napredni programi optimizacije poslovanja ili globalni sustavi mjerenja učinka. Mala unapređenja u načinu kako svaki dan pristupate klijentu, kolegi ili zadatku, nova informacija koju pročitate i korisno primijenite u svakodnevnom poslu ili novostečeno znanje koje prenesete timu mogu uz malo razrade postati važni inovativni pomaci u npr. vašem odjelu. Mogućnost da oslobodimo svoje kapacitete da budemo kreativni- da učinimo stvari danas drugačije nego jučer i testiramo rezultat- otvara sve više područja na karti svijeta ideja.

za kraj, potpuno nekreativno, želim citirati mladog američkog umjetnika Austina Kleona koji piše o kreativnosti gdje citira Davida Bowieja i parafrazira Bibliju: ništa nije originalno, ništa pod suncem nije novo, sve je već od nekud došlo i „želim učiti samo od one umjetnosti od koje mogu krasti“. Drugim riječima, koristiti nešto staro što već imamo za nešto novo što nam sada koristi. Zvuči lakše, i ne baš tako misteriozno na kraju.